1. Zašto angažovati arhitektu?

Odluka da se angažuje arhitekta poskupljuje investiciju na samom početku, ali može uštedjeti mnogo živaca i novca, kako vrijeme i izgradnja budu odmicali. Put do vašeg cilja (renoviranje ili izgradnje stana, kuće, poslovnog prostora...) bez arhitekte biće mnogo duži i teži, a nerijetko se dogodi da i krajnji ishod ne bude onaj zamišljen na početku. Uloga arhitekte je u tome da vas vodi kroz projekat, poštuje vaše želje i pridodaje svježe ideje te upozorava na moguće teškoće i prostorna ograničenja. Arhitekta je stručnjak koji se svakodnevno sreće s projektima vezanim za životno okruženje i ima veliko iskustvo i znanje kako da postupi u određenoj situaciji.

Stručnim znanjem i iskustvom obezbijediće da se sve zamisli prenesu na papir a potom i u konačno djelo. On/ona na samom početku može da predvidi mnoštvo detalja, a kasnije ih uskladi sa slikom željenog projekta i koordinacijom izvođenja radova.

Arhitekta stremi funkcionalnim, praktičnim i estetskim riješenjima. Prema vašim htjenjima i zahtjevima, znace da pravilno smjesti i orjentiše objekat u prostoru, racionalno i funkcionalno rasporedi prostorije, izabere najbolje materijale, završnu obradu, oblikuje elemente opreme, prilagodi boje i sve ostale detalje tako da prostor, odnosno, objekat funkcioniše kao smislena, idejno zasnovana i zaključena cjelina.

2. Arhitekta - nosilac projekta i koordinator poslova

Arhitekta nije neophodan samo kao stručnjak koji će pripremiti projektnu dokumentaciju već i kao neko ko će vas usmjeravati, a posao organizovati pravovremeno i u tačnom slijedu.

Uloga arhitekte je planiranje unutrašnjeg i spoljnog prostora, da svakom projektu pristupa stručno, prema datoj situaciji i potrebama klijenta. Pri tom, on/ona iako slijedi osnovnu ideju, sasvim razumije da sama dobra ideja nije dovoljna - važna je profesionalna realizacija projekta na svim nivoima i u svim fazama. Arhitekta sluša želje klijenata i kombinuje ih sa sopstvenim profesionalnim iskustvom.

Pogrešno se misli da je arhitekta tu samo da bi predložio neke ideje i napravio nacrte. Većina ljudi smatra, takođe pogrešno, da arhitekte vrijeme provode razmišljajući i projektujući. Istina je, međutim, drugačija - mnogo vremena se provodi u dogovorima s klijentima, bavljenju administracijom, s inženjerima, ponuđačima, izvođačima radova... Klijentu arhitekta tako može mnogo da uštedi oko poslova administracije i organizacije, što pri današnjem tempu života uopšte nije beznačajno.

Kao nosilac projekta, arhitekta pažljivo vodi i organizuje poslove od prvog do poslijednjeg trenutka; predviđa troškove i rokove, postavlja idejne osnove po kojima se dalje prave nacrti planova i shodno tome, kompletna dokumentacija. Tokom planiranja on/ona sarađuje s drugim stručnjacima i koprojektantima, a tokom izgradnje s izabranim podizvođačima.

3. Kakvog arhitektu izabrati?

3.1. Gde tražiti arhitektu?

Preporučujemo da za ovo odvojite dovoljno vremena. Raspitajte se među prijateljima i poznanicima, onima koji su možda renovirali stanove ili gradili kuće, a da su pri tom sarađivali s arhitektom. Arhitekte možete potražiti i na internetu. Jedna od mogućnosti je ta da nama, na portalu Daibau.ba, pošaljete zahtjev, a naši najiskusniji arhitekti će vas onda kontaktirati sami. Na portalu možete vidjeti njihove profile, a naći ćete i ocijene i mišljenja klijenata koji su sa njom/njim ranije sarađivali. Prije nego što izaberete osobu (ako vam treba za gradnju), provjerite ima li licencu. Pogledajte i ranije radove, pa promislite da li vam je njegov/njen stil po ukusu. Vodite računa i o tome da li ste iz istog kraja, jer ćete tako lakše i brže dolaziti na lokaciju i pratiti radove, ukoliko to želite.

3.2. Kako izabrati pravog arhitektu za sebe?

Kada napravite uži izbor arhitekata s kojima biste razgovarali, ugovorite sastanke. Da bi projekat uspjeo te da biste bili zadovoljni učinjenim, vrlo je važno i to koliko se dobro slažete i razumijete s arhitektom i kako komunicirate. Ako arhitekta odvoji dovoljno vremena za vas, kvalitetno predstavi svoj rad te vas posavjetuje i ostavi povoljan utisak, mogućnost za uspješnu saradnju i pozitivan rezultat je velika. Prije polaska kod arhitekte dobro bi bilo da u lokalnom organu vlasti dobijete sve informacije o lokaciji na kojoj će objekat biti, s preciznim podacima o mogućnostima za izgradnju i eventualnim smetnjama. Arhitekta će tako moći da pripremi i precizniju ponudu i razmotri postojeće probleme. Napravite i spisak svojih želja, nacrtajte raspored prostorija, i svega drugog. Svakako da pri izboru arhitekte ulogu ima i njegova/njena cijena, mada to ne bi trebalo da bude ključno. Kada se odlučite za određenu osobu, preporučujemo da sačinite ugovor u kome će tačno i detaljno biti nabrojano šta arhitekta sve treba da učini (vrsta dokumentacije), po kojoj cijeni i u kom roku.

3.3. Kako provjeriti licencu arhitekte?

Ako vam je potreban arhitekta za izradu projektne dokumentacije, on/ona mora imati važeću diplomu određenog arhitektonskog fakulteta i licencu Inžinjerske komore za obavljanje djelatnosti odgovornog projektanta arhitekture.

Za izradu projekta enterijera ili manjih građevinskih radova koji ne zahtijevaju dozvole lokalne samouprave, ne morate tražiti licencu.

4. Angažovanje arhitekte

4.1. Razumijevanje vaših želja

Prvi sastanak s arhitektom u njegovom birou ili na terenu biće posvećen prikupljanju podataka kao što su vaše želje, potrebe, koncept; svakodnevne navike, stil života i vrednosti. Ako je pak u pitanju poslovni prostor ili objekat, u centru pažnje će biti ono čime se preduzeće bavi i poslovna kultura. Ovo detaljno popisivanje ličnih informacija služi tome da arhitekta sasvim upozna i razumije vaše ciljeve i želje.

4.2. Razumijevanje prostora

Prije početka samog projektovanja, arhitekti će biti potrebni i svi podaci o lokaciji, parceli, postojećim objektima i slično. To uključuje i dobijanje geodetskih i drugih izvještaja, lokacijskih informacija, fotodokumentacije lokacije, zemljišta, prostora i tome slično. Potom arhitekta traži crteže prostora na osnovu kojih će se nastaviti planiranje. Arhitekta treba da provjeri i zakone te savezne, lokalne i građevinske propise kojih će morati da se drži.

4.3. Idejne skice, varijante

Kada se sve informacije sakupe i dobije realno stanje na terenu, slijedi priprema idejnih skica i nacrta vašeg objekta. Pri tom će projektant morati da vodi računa o tome da te ideje budu skladan i upotrebljiv spoj onoga što želite, šta je praktično i realno izvodljivo i šta je po zakonu dozvoljeno. Takva idejna slika je svojevrsna vizija vašeg doma.

4.4. Idejni projekt

Kada se, na kraju, odlučite za jednu od ponuđenih varijanti, arhitekta će nastaviti njenu razradu i napraviti tzv. idejni projekt. S tim dokumentom se dalje traže dozvole i saglasnosti nadležnih organa za izgradnju i priključivanje na komunalne mreže.

4.5. Projekt za dobijanje građevinske dozvole

Kao što samo ime kaže, ovo su projekt i projektna dokumentacija s kojima se traži građevinska dozvola u lokalnoj samoupravi. Šta sve tačno tu spada od dokumenata, određeno je Pravilnikom za dobijanje građevinske dozvole i Zakonom o planiranju i izgradnji.

Projekt za izvođenje (PZI) sadrži sve informacije potrebne za početak izgradnje i upotrebe objekta i on je obimniji i detaljniji od projekta za građevinsku dozvolu. Nacrti u PZI su u takvoj razmjeri i toliko precizni da se koriste na gradilištu. Na osnovu njega se pravi i popis radova po kome se traže pojedini izvođači radova i od njih dobijaju ponude.