Šta su mansardni krovovi?
Mansardni krovovi su krovovi sa izlomljenim krovnim ravnima kako bi se u potkrovlju dobio dodatni prostor. Mansardni krov poznat je i pod imenom lomljeni krov. Ova vrsta krova pruža veći volumen korisnog prostora, čime se može bolje iskoristiti potkrovlje u odnosu na klasične krovove. Naziv su dobili po svom tvorcu, pariskom arhitekti Fransoa Mansaru. Mansar je uveo ovakvu konstrukciju krovišta sredinom 17. vijeka.
Mansardni krov se izvodi u cilju korišćenja potkrovlja kao stambenog prostora.
Riječ je o posebnoj krovnoj konstrukciji sa izlomljenim krovnim površinama, tj. konstrukciji od dva krova različitih visina.
Kod mansardnih krovova, gornji nagib krova je obično blaži i pruža pokrovnu strukturu, dok je donji dio strmiji, često pod uglom većim od 70 stepeni. Na taj način se stvaraju visoke tavanice.
Mansarda je dio građevine čiji se prostor nalazi iznad poslijednjeg sprata i neposredno ispod kosog ili zaobljenog krovišta.
Struktura mansardnog krova obuhvata: krovnu konstrukciju, elemente za nošenje krovnog pokrivača, krovni pokrivač, elemente za odvodnjavanje vode, krovne prozore i termoizolaciju. Danas su ipak mansardni krovovi izuzetno rjetki, dok su oni na dvije vode najpopularniji. Jedan od razloga je viša cijena - zbog složenije konstrukcije, izgradnja mansardnog krova može biti skuplja. U područjima sa dosta snježnog pokrivača i padavina, mansardni krovovi mogu iziskivati dodatnu pažnju kako bi se sprečilo sakupljanje snijega i vode.
A koliko će vas koštati izrada krova? Cijena krova zavisi prije svega od materijala (opeka, beton, metal), tipa, odnosno kosine krovne ravni, i svakako, od ponuđača. Cijena metalnog krovnog pokrivača iznosi oko 10 KM/m2.
Tražite nekog kome biste povjerili podizanje krova? Pošaljite upit odgovarajućim i ocijenjenim krovopolagačima u vašoj okolini - besplatno i bez obaveza!
Mansardni krovovi - prednosti
Mansardni krov pruža brojne prednosti, kako u pogledu estetike, tako i funkcionalnosti:
• Maksimalno korišćenje potkrovnog prostora - mansardni krov pruža mogućnost stvaranja dodatnog životnog prostora, Prostor koji bi bio zanemaren ili bi se koristio samo za skladištenje stvari može postati stambeni.
• Povećanje vrednosti nekretnine - kako se na ovaj način obezbijeđuje dodatna kvadratura, mansardni krovovi mogu uvećati tržišnu vrijednost nekretnina. Prostor u potkrovlju sa dosta prirodnog svjetla i lijepim pogledom na okolinu može privući brojne kupce ili zakupce.
• Dosta prirodne svijetlosti i dobra ventilacija - kod mansardnih krovova, krovni prozori su često na donjem, strmijem dijelu krova, čime se omogućava prodiranje dosta prirodne svjetlosti u potkrovlje. Na ovaj način dobija se svijetao i prozračan prostor u kome je prijatno boraviti.
• Visoka estetska vrijednost - mansardni krovovi daće dodatnu estetsku vrijednost čitavom objektu, šarm i eleganciju nekadašnjih zdanja.
Dok je u vreme Fransoa Mansara u potkrovlje dopirala prirodna svjetlost preko prozora na dekorativnim površinama krovnih kućica, danas se obilje svjetlosti i prozračivanje obezbijeđuje najčešće ugradnjom krovnih prozora.
Dolazimo do novog pitanja:
Krovni prozor ili badža - šta je bolje riješenje?
I krovni prozori i krovne badže imaju svoje prednosti i nedostatke. Uporedićemo nekoliko faktora:
Cijena
Ovdje pobjedu odnosi krovni prozor. Kod krovnog prozora, trošak je kupovina prozora i njegova ugradnja. On predstavlja jeftinije riješenje. Krovni prozori veličine 80x160 cm, staju oko 450 KM. U prosjeku se cijene kreću između 350 i 600 KM/m2. Za dovoz i postavljanje prozora treba dodatnih 100-150 KM, plus za eventualne radove naknadne obrade.
Tražite nekog kome biste povjerili nabavku i ugradnju krovnih prozora? Pošaljite upit odgovarajućim i ocijenjenim ponuđačima krovnih prozora u vašoj okolini - besplatno i bez obaveza!
Badža ipak zahtijeva složenije radove i angažman više majstora - podrazumijeva tesarske, zidarske i limarske radove.
Složenost ugradnje
Kod krovne badže poslovi su složeniji iz jednog bitnog razloga - odvođenja vode. Naime, za razliku od krovnog prozora, krovna kućica tj. badža ima znatno više spojeva i preloma, koji moraju biti pravilno izvedeni kako bi atmosferska voda oticala sa krova. Kod krovnog prozora situacija je znatno jednostavnija.
Krovna badža zahtijeva izuzetno stručne majstore koji treba da procijene prevashodno da li nagib krova omogućava uopšte ugradnju badže, a da se voda pritom pravilno odvodi.
Tražite izvođače radova kojima biste povjerili izgradnju badže? Pošaljite upit odgovarajućim i ocijenjenim stručnjacima za krovove u vašoj okolini - besplatno i bez obaveza!
Osvijetljenost
Krovni prozor u prosjeku obezbijeđuje 40% više svjetlosti nego prozor identičnih dimenzija ugrađen u badžu.
Estetski izgled
Ipak, badža u jednom zasigurno odnosi pobjedu a to je estetičnost. Krovna badža doprinosi spoljašnjom izgledu kuće. Ovaj element i najjednostavniji objekat može da transformiše u onaj pred kojim će svi zastati. Ne doprinosi samo spoljašnjosti objekta već i unutrašnjosti. Naime, u odnosu na krovne prozore, badža obezbijeđuje povećanje korisnog prostora u potkrovlju.
Badža je estetski neuporedivo bolje riješenje od krovnih prozora.
Stoga, šta je bolje riješenje?
Možda i ne morate da birate, već da se odlučite za kombinaciju krovnih prozora i badže. Krovnom badžom ćete povećati koristan prostor unutar potkrovlja i poboljašti estetiku cijelog objekta, dok ćete uz pomoć krovnih prozora obezbijediti veći dotok prirodne svijetlosti i prozračivanje.
A kada je dimenzioniranje u pitanju? Da li se odlučiti za jednu veću ili dvije manje badže? Koliko krovnih prozora je potrebno?
Uvijek je bolje odlučiti se za jednu veću badžu nego za dvije male. Razloga za to je više: jedna veća badža biće konstruktivno jednostavnija za izgradnju, te će troškovi za nju biti manji nego za dvije manje badže. Manje je elemenata, te je manja šansa za prokišnjavanjem. Osim toga, obezbijediće se više unutrašnjeg prostora, pustiti više svijetlosti u potkrovlje. Međutim, dvije manje badže izgledaju atraktivnije nego jedna veća.
Kada je riječ o dimenzioniranju krovnih prozora, prije svega važno je razmisliti o namijeni prostora. Ne traži svaka prostorija istu količinu svjetlosti. Međutim, možete se voditi slijedećim univerzalnim pravilom: zastakljene površine bi trebalo da čine minimum 10% podne površine. Tu je još jedno pravilo: što je nagib krova veći, visina krovnih prozora takođe treba da bude veća.
Kada birate krovne prozore, opredijelite se za one energetski efikasne. Što je U-faktor niži izolacija je bolja. Ne zaboravite na sjenila kako biste tokom ljeta sprečili pregrijavanje.