U nastavku:
- Prednosti inverterskih klima-sistema
- Koliko struje troši klima-uređaj kada grije?
- Kolika su ulaganja za klima-uređaj, a kolika za toplotnu pumpu?
- Da li je dugoročno grijanje pomoću klima-uređaja efikasno?
- Za koje prostorije je pogodno grijanje klima-uređajem?
- Zaključak - prednosti i izazovi grijanja klima-uređajima
Prednosti inverterskih klima-sistema
Inverterski klima-uređaji su sistem koji je na listi sistema grijanja daleko ispred centralnog grijanja zahvaljujući tome što je zasnovan na naprednoj tehnologiji toplotne pumpe. Ta tehnologija omogućava da se snaga uređaja prilagodi trenutnim potrebama, što zapravo znači da se potpuno eliminiše bespotreban „prazan hod“ u potrošnji energije i povećava njena iskoristivost. Prema uvjeravanjima proizvođača i ponuđača, grijanje s ovakvim klima-uređajima je i do 75% jeftinije od grijanja na struju, oko 65% povoljnije od grijanja na lož-ulje te i do 60% jeftinije u odnosu na grijanje gasom.
Koliko struje troši klima-uređaj kada grije?
Ako se za primjer uzme klasična klima, koja se na tržištu može naći za oko 300 EUR, a prosječne je snage oko 3,4 kW, ona može da dostigne koeficijent efikasnosti/učinka (COP) do 4. To znači da za svaki kilovat potrošene električne energije, može proizvesti do 4 kilovata toplote. Ovako visok COP je zapravo rezultat optimalnih performansi, odnosno, mogućnosti inverterske tehnologije da smanji brzinu kompresora kada se dostigne željena temperatura, tako se ona održava na istom nivou uz minimalnu potrošnju energije.
Poređenja radi, električni radijatori imaju COP od oko 1, što znači da za svaki kilovat utrošene energije proizvode samo jedan kilovat toplote. Ako je vašem domu potrebno 10 kW toplote dnevno, inverterski klima-uređaj bi trošio oko 2,5 kWh, dok bi električni radijator trošio oko 10 kWh. To se jasno vidi i po rashodima - pri prosječnoj cijeni struje od 0,15 EUR po kWh dnevni trošak inverterske klime bio bi oko 0,375 EUR, dok bi električni radijatori koštali oko 1,5 EUR. Tako visoka efikasnost posebno dolazi do izražaja kada se uređaji koriste u optimalnim uslovima - u dobro izolovanim prostorijama i na prosječnim vanjskim temperaturama.
Koliki su, onda, približni godišnji troškovi grijanja za individualne sisteme grijanja? Uzmite za primjer prosječnu stambenu kuću u kojoj se grije oko 150 m2. Ako se računaju nominalna snaga, koeficijent iskoristivosti i trenutne približne cijene najpopularnijih vrsta grijanja, može se zaključiti da je grijanje inverterskim klima-uređajem najpovoljniji sistem.
Načini grijanja | Nominalna snaga (kW) | Koeficijent efikasnosti/ učinka (COP) | Površina (m2) | Prosiječna godišnja cijena (EUR) |
Invertrski klima-uređaji | 5 | 3,5 | 150 | 585 |
Toplotne pumpe (12 kW) | 12 | 4 | 150 | 1.620 |
Električni paneli | 2 | 1 | 150 | 1.100 |
Električni radijatori | 1,5 | 1 | 150 | 810 |
Lož-ulje | / | 0,8 | 150 | 2000 |
Gas | / | 0,9 | 150 | 1.800 |
Okvirni godišnji troškovi za razne sisteme grijanja
Kolika su ulaganja za klima-uređaj, a kolika za toplotnu pumpu?
Kada su u pitanju klima-uređaji, prilikom kupovine se mora uračunati i ugradnja, koja se kreće od oko 100 do oko 300 EUR, u zavisnosti od tipa, vrste (zidna, plafonska, prenosiva), modela, dostupnosti i ponuđača. Naravno, ulaganje u kupovinu bilo koje toplotne pumpe je definitivno veće. Modeli su vrlo različiti po svim karakteristikama, a mogu se i kombinovati, pa je tako za sam uređaj potrebno između 2.500 i 10.000 EUR. Sa druge strane, velika prednost toplotne pumpe je u tome što joj je za grijanje potrebno samo oko 25% električne energije, dok ostatak energije sama uzima iz okoline (vazduh, voda, zemljište).
Kada se govori o efikasnosti grijanja, takođe je važno je razumjeti da se tu zapravo radi o poređenju inverterskih klima-uređaja sa tradicionalnim sistemima kao što su gasni kotlovi i uljni gorionici.
Gasni kotlovi su dugo smatrani optimalnim rješenjem za grijanje porodičnih kuća. Savremeni modeli mogu postići efikasnost od čak 90-98%, uz kondenzacionu tehnologiju, odnosno, toplotu iz izduvnih gasova. Međutim, treba imati na umu da se efikasnost gasnih kotlova smanjuje sa starenjem sistema, a da tome proporcionalno raste potreba za redovnim/vanrednim održavanjem.
Uljni gorionici su manje efikasni - u prosjeku oko 85-90% - ali to važi za nove modele, dok se ta cifra smanjuje sa starošću uređaja i opreme. Pored toga, troškovi grijanja na lož-ulje su često veći zbog fluktuacija cijena nafte na svetskom tržištu, što može dovesti do nepredvidivih operativnih rashoda.
Da li je dugoročno grijanje pomoću klima-uređaja efikasno?
Inverterski klima-uređaji su projektovani za dugotrajan rad sa minimalnim habanjem. Takve osnovne karakteristike ne samo da produžavaju vijek trajanja uređaja, već i smanjuju potrebu za servisiranjem. Početna investicija u inverterski klima-uređaj je veća, ali se brže isplaćuje, odnosno, investicija nadoknađuje nižim mjesečnim računima. Na primjer, ako se uzme u obzir prosječan radni vijek inverterskog klima-uređaja od 15-20 godina, možete očekivati da će ukupni troškovi rada i održavanja biti mnogo niži u poređenju sa tradicionalnim sistemima grijanja, koji će možda morati da se zamijene nakon 10-15 godina.
Za koje prostorije je pogodno grijanje klima-uređajem?
Zbog svoje napredne tehnologije i visoke energetske efikasnosti, inverterski klima-uređaji su korisni u različitim okruženjima. Njihova sposobnost prilagođavanja radne snage trenutnim potrebama prostora osigurava to da budu posebno pogodni za različite tipove stanovanja, od novogradnje do starijih zgrada.
Moderne, dobro izolovane kuće
U novim ili nedavno renoviranim kućama koje su izgrađene ili obnovljene uz poštovanje visokih standarda termoizolacije, inverterski klima-uređaji su posebno efikasni. Takvi objekti obično zahtijevaju manje energije za grijanje zbog manjih toplotnih gubitaka kroz zidove, prozore i krov. Inverterski klima-uređaji u takvim uslovima mogu da rade vrlo ekonomično, jer mogu da održavaju stabilnu temperaturu uz minimalne fluktuacije u radu, što dodatno smanjuje potrošnju energije.
Starije, manje izolovane kuće
U starijim objektima, gdje je izolacija često lošija, a gubici toplote veći i potreba za grijanjem je veća. Inverterski klima-uređaji su i dalje efikasan izbor, ali da bi se postigli optimalna energetska efikasnost i poželjan komfor stanovanja, može biti neophodna kombinacija sa drugim sistemima grijanja. Na primjer, u kućama bez centralnog grijanja ili gde centralni sistem nije dovoljno efikasan, inverterski klima-uređaj može služiti kao dodatni izvor toplote koji ciljano zagrijava najčešće korišćene prostorije.
Kuće sa posebnim potrebama za grijanjem
U objektima sa različitim zonama grijanja ili u stambenim prostorima sa visokim plafonima gdje je potrebno više energije za grijanje, inverterski klima-uređaji nude fleksibilno rješenje. Oni su u stanju da brzo reaguju na promijene temperature i mogu efikasno zagrijati velike prostorije ili prostorije sa visokim toplotnim opterećenjem.
Zaključak - prednosti i izazovi grijanja klima-uređajima
Da biste pronašli najbolje riješenje za grijanje svog doma, svakako preporučujemo da se konsultujete sa nekim stručnjakom. Možemo vam pomoći tako što ćete postaviti upit na našem sajtu, a preduzeća sa kojima sarađujemo će se ubrzo javiti sa ponudom.
Ipak, uopšteno gledajući, može se reći da su glavne prednosti grijanja klimom brzo zagrijavanje, ušteda energije, tih i nesmetan rad, povoljna cijena - koliko samog uređaja toliko i ugradnje - samo grijanje u poređenju sa drugim sistemima, jednostavna montaža koja se može obaviti za jedan dan, praktičnost i lakoća korišćenja.
Sa druge strane, među slabosti spadaju preopterećenje uređaja (ako se neadekvatno preračuna odnos snage i kvadrature), starenje i čišćenje klima-uređaja (sa godinama je sve zahtjevnije i skuplje). U svakom slučaju, provjerite specifikacije i snagu pre kupovine. Te podatke ćete naći u uputstvu za korisnike, a i na samom uređaju, na nalepnici.