1. Staklenici, plastenici - cijene, svrha, vrste. Šta sve treba da znate?

1.1. Podjela staklenika/plastenika prema namjeni

Ako pomišljate na kupovinu staklenika ili plastenika, možda bi prvo trebalo da razmislite čemu bi on, zapravo, služio. Različite vrste staklenika imaju različite namjene. Ako vam staklenik treba kao rasadnik i zimovnik za cvijeće onda se on pravi drugačije od onog koji biste, recimo, koristili kao zimski vrt, plastenik, odnosno, povrtnjak. Neki staklenici ili plastenici bolje akumuliraju toplotu, neki imaju veću korisnu površinu i tako dalje.

1.2. Zagrijavanje staklenika/plastenika

Staklenici/plastenici mogu se zagrijati, a mogu da budu i bez grijanja. Oni s grijanjem imaju širu upotrebu jer se mogu koristiti za razmnožavanje i zimovanje biljaka pošto im produžavaju vrijeme vegetacije. Mogu da služe i za fazu puštanja korijenja prije presađivanja na otvorenom. Na kraju, gajenje egzotičnih biljaka nije moguće bez grijanja.

1.3. Veličina i proširenje staklenika/plastenika

Uvjek preporučujemo da se, ako ste u mogućnosti, odlučite za modularne staklenike/plastenike jer oni mogu vrlo jednostavno da se proširuju po potrebi. Može da se dogodi da će nekih godina takvo proširenje biti neophodno shodno potrebama, mada je najbolje da se one proračunaju i predvide što preciznije i prije same kupovine i podizanja staklenika/plastenika. Osim toga, treba predvidjeti i dovoljan prostor za slobodno kretanje između polica ili redova. Police prvenstveno treba da budu dovoljno duboke zbog biljaka, ali ne dublje od 60 cm niti šire od 100 cm da biste mogli da dohvatite ono što je na njima. U stakleniku/plasteniku uvijek treba da postoji i dovoljno veliki sto za rad sa biljkama.

2. „Uradi sam“ ili gotov staklenik/plastenik?

2.1. „Uradi sam“ staklenik/plastenik

Prvo treba da odlučite da li biste staklenik ili plastenik pravili sami ili biste kupili gotov, fabrički. Preporučujemo da se gradnje staklenika ili plastenika prihvatate sami samo ako drugog riješenja nema. Stručno napravljen i postavljen će sasvim sigurno biti bolji, duže će vam služiti i uštedjeti mnogo posla i troškova. Time će i dobitak biti veći. Ipak, budete li ga sastavljali sami, znajte da masivnija konstrukcija znači i manje svjetlosti i toplote. U običnim prodavnicama nećete naći sve odgovarajuće elemente niti okove koji su potrebni, pa će improvizacije zahtevati više truda i izdataka.

2.2. Fabrički napravljen staklenik

Kada kupujete gotov staklenik ili plastenik, savjetujemo da se ne odlučite za one najjeftinije koji se često mogu naći u tržnim centrima, rasadnicima ili specijalizovanim radnjama. Uvijek radije odaberite skuplji, a kvalitetniji.

Čvrsti materijali

Savjetujemo da posebnu pažnju obratite na to koliko je čvrst okvir, konstrukcija staklenika, odnosno, plastenika. Najbolje je kada je okvir od čvrstog i izdržljivog materijala koji može da nosi i do 100 kg i trpi jače udare vetra. U našim krajevima ima naglih promjena vremena i jakih vjetrova te konstrukcija takve prilike mora da izdrži, a da staklenik/plastenik ne završi potpuno uništen ili u komšijskom dvorištu. Nadalje, konstrukcija mora da nosi i nanose snijega da ne biste bili prisiljeni da noći provodite čisteći snijeg s krova kako se ne bi urušio.

Dobro prozračivanje

Osim čvrstog okvira konstrukcije vrlo je važno da staklenik/plastenik ima i što bolje prozračivanje. Dobra ventilacija, pa čak i vještačka ukoliko je potrebno, vrlo je važna zbog zaštite biljaka od bolesti ili upotrebe hemijskih sredstava. Prozračivanje staklenika/plastenika je bitno iz više razloga. Prvi je taj da u stakleniku ne smije biti vlage, a drugi je održavanje uravnotežene temperature. U manjim staklenicima/plastenicima, čak i zimi, temperatura može biti i viša od 30°C. Otvaranje vrata ili manjeg prozora na krovu nisu dovoljni za ujednačavanje temperature. Dobro prozračivanje se ponekad postiže i otvaranjem bočnih strana, pri čemu je vrlo važno da ta bočna krila ne dosežu do tla, odnosno, da nisu od zemlje do krova. Najbolje je kada su donje polovine bočnih zidova fiksne te da otvori počinju tek na metar visine od tla. Na taj se način, prilikom ranojutarnjeg prozračivanja, mladice štite od noćnog mraza koga naročito u proljeće ima pri tlu, noću i ujutru prije sunca. Prozračivanje u ljetnjem periodu je takođe vrlo važno dok su temperature visoke pošto bi se bez toga biljke sasvim sparušile.

3. Podjela staklenika/plastenika prema vrsti

3.1. Prema materijalu

Izbor materijala za okvir konstrukcije zavisi od načina upotrebe, zahtjevnosti održavanja i izgleda. Okvir staklenika/plastenika najčešće se pravi od drveta, aluminijuma i čelika.

Drveni staklenik/plastenik

Drvo je najbolji materijal od ova tri u svakom pogledu, pošto odlično zadržava toplotu. Ipak, ima i neke slabije karakteristike kao što su visoka cijena i vrlo zahtijevno održavanje.

Aluminijumski staklenik/plastenik

Aluminijumski okvir konstrukcije je lak i ne zahtijeva održavanje. Međutim, aluminijum ne zadržava toplotu.

Čelični staklenik/plastenik

Čelični okvir je najskuplji, ali se najjednostavnije postavlja, a osim toga, omogućava ugradnju većih stakala. Zahtijeva redovno održavanje.

3.2. Podjela staklenika/plastenika prema oplati

Staklene ploče su najbolje za staklenike. Ovo staklo je posebno jer je tanje, a skuplje zbog premaza koji omogućavaju bolje propuštanje svjetlosti i zadržavanje toplote. Slabost mu je to što lako puca i lomi se.

Plastične ploče su manje dobre. Skuplje su, osjetljivije i postaju zamućene s vremenom. Slabo zadržavaju toplotu, a zbog stalnog zagrijavanja postaju krte.

Polikarbonske ploče su praktične zato što se teško lome i dobar su izolator, ali su skupe, neotporne na vatru i boja im je nepostojana.

4. Gdje treba postaviti staklenik/plastenik

Sunce

Prvo pravilo za orjentisanje položaja u prostoru, odnosno, mjesta postavljanja je da to bude dio dvorišta koji je najveći dio dana izložen Suncu.

Položaj

Vrlo je važno i to da staklenik/plastenik bude postavljen tako da prati kretanje Sunca, odnosno, da mu ulaz, prednji dio bude okrenut ka istoku, a zadnji ka zapadu tako da biljke budu izložene toploti i svjetlosti tokom cijelog dana.

Zavetrina

Najbolje je kada staklenik/plastenik može da bude u zavjetrini; strujanje vazduha je za biljke odlično, ali udari jakog ili stalnog vjetra mogu oštetiti staklenik.

Voda

Staklenik/plastenik nikada ne treba da bude u podnožju uzvišenja niti u kotlini, odnosno, na mjestima gdje ga slivanje ili zadržavanje vode posle obilnih padavina može oštetiti kao i biljke u njemu. Isto tako, ni mesta s visokim podzemnim vodama nisu dobra za gajenje biljaka.

Blizu kuće

Što je staklenik/plastenik bliži kući to je bolje. Prvenstveno zbog količine vode potrebne za zalivanje, što može biti i zahtijevno i naporno. S druge strane je i praktično da bude blizu, pošto tako i zimi, po lošem vremenu, lako možete doći do svježih začina, zeleniša ili cvijeća.