Asfaltiranje, Sarajevo.

Česta pitanja o asfaltiranju

Koje su prednosti i slabosti asfaltiranja u odnosu na druge vrste popločavanja?

Asfaltiranje je obično brže od ostalih vrsta popločavanja, što znači manje ometanja i kraći rok izvođenja radova. Takođe, asfaltiranje je mahom jeftinije u odnosu na druge vrste radova putogradnje, posebno na većim površinama. Dodatna prednost je i to što se asfaltne površine relativno lako održavaju, a manje popravke i obnavljanje se lako mogu izvršiti ponovnim asfaltiranjem oštećenih površina.

Među glavne slabosti spada osetljivost na ekstremne temperature, naročito visoke koje mogu da omekšaju asfalt dok niske temperature mogu da izazovu krtost i pucanje. Asfaltne površine su takođe manje otporne na velika opterećenja, a mogu se pojaviti udubljenja i pukotine. Zbog toga se ne preporučuje upotreba asfalta na mjestima gdje je saobraćaj intenzivan ili na mjestima gdje se često koriste teška vozila. Na kraju, ali ne i najmanje važno, asfaltne površine imaju i nešto lošiju sposobnost odvodnjavanja, pa je neophodna adekvatna drenaža.

Kako se vrši asfaltiranje?

Prije svega mora se skinuti postojeći kolovoz, ako ga ima, a potom i sanirati eventualna oštećenja na tlu (nasipanje zemlje, pravljenje tampona i slično). Zatim na red dolaze sabijanje nasute frakcije radi konsolidacije podloge i ravnanje površine koja će biti asfaltirana. Nakon toga slijedi priprema asfaltne mješavine u mješalici za asfalt, gdje se bitumen zagrijava i mješa s agregatima kao što su pjesak, šljunak i kamenje. Pripremljena asfaltna mješavina se zatim razvlači po pripremljenoj površini uz pomoć specijalnih mašina kao što su finišeri. Asfalt se ravna i zbija da bi se postigle željene glatkoća i debljina. Nakon nasipanja asfaltne mješavine raznim valjcima se ravnomerno raspoređuje i sabija nov asfalt.

Koliko traje asfaltiranje?

Asfaltiranje malih parkinga ili prilaza obično traje jedan do tri dana. Ovo uključuje vrijeme za pripremu površine, pripremu asfaltne mješavine, nasipanje i valjanje asfalta, ali ne i sušenje.

Koliko dugo se asfalt suši?

Asfalt se obično suši od 24 do 48 sati, ali to može zavisiti od vremenskih uslova, debljine nanosa i drugih faktora. Tokom sušenja, preko površine ne smije da se hoda niti vozi da bi se sprečila oštećenja i deformacije.

Koje površine su pogodne za asfaltiranje?

Asfaltiranje je vrsta radova pogodna za različite površine, uključujući glavne i lokalne puteve, parkinge, prilaze, staze oko kuće, terase, teniske i košarkaške terene i slično.

Koje vrste asfalta postoje?

Postoji više vrsta asfalta koji se upotrebljavaju prema specifičnim potrebama i uslovima. Najčešće se koristi vruća mješavina asfalta. Nju čine agregati, veziva (bitumen) i ispune da bi se obezbjedile čvrstina i izdržljivost. Hladna mješavina se koristi na nižim temperaturama ili za manje popravke. Ne zahtijeva zagrijavanje i spremna je za upotrebu u gotovom obliku. Postoji i reciklirani asfalt - pravi od stare ostrugane mješavine koja se melje i ponovo koristi kao podloga za novo asfaltiranje.

Koja se debljina asfalta preporučuje?

Preporučena debljina asfalta zavisi od namjene podloge. Debljina asfalta za puteve obično varira između 5 cm i 15 cm, u zavisnosti od opterećenja saobraćajem. Na parkinzima debljina se kreće između 5 cm i 10 cm, opet u zavisnosti od očekivanog opterećenja i namjene parkinga. Za prilaze je obično dovoljno 5 cm asfalta.

Ko može da obavi asfaltiranje?

Asfaltiranje je profesionalan i tehnički zahtijevan posao koji najčešće obavljaju specijalizovane građevinske ili putarske firme. Ti izvođači imaju odgovarajuće znanje, iskustvo, alate, mašine i opremu za kvalitetno obavljanje radova. Prilikom izbora izvođača važno je provjeriti njihovu stručnost, reference i iskustvo te se konsultovati sa stručnjacima da bi se obezbijedio kvalitetan i željen rezultat.

Da li je asfalt težak za održavanje?

Asfaltne površine zahtijevaju redovno održavanje, ali je to obično manje zahtjevno od nekih drugih vrsta putogradnje. Održavanje asfalta uglavnom uključuje popravku pukotina i udubljenja, redovno čišćenje, premazivanje i ponovno zaptivanje, itd. Pravilno održavanje asfalta je ključno za trajnost njegovog kvaliteta i izdržljivosti. Ako je održavanje pravilno izvedeno, asfaltne površine mogu trajati godinama bez većih problema.

Kada bi trebalo obnoviti asfalt?

Hitna sanacija asfalta je neophodna ukoliko primjetite brojne pukotine, udubljenja ili odvajanja na asfaltnoj površini. Oštećenja takvog tipa mogu dovesti do problema kao što su smanjena otpornost na vodu, otežana vožnja i, uopšte uzev, loš izgled. Ponovna obrada je takođe neophodna ako se slojevi asfalta odvajaju i kidaju ili ako površina izgleda jako istrošeno.

Da li je asfalt pogodan za okruženje kuće?

Odgovor na ovo pitanje nije jednoznačan. Uopšteno govoreći, asfalt je pogodan za oblaganje prilaza i staza oko kuće, ali imajte na umu da je to monoton materijal koji se obično vezuje za javne puteve. Okućnica će dobiti više karaktera popločavanjem kamenom, ciglom ili betonom, dok se asfalt može upotrebiti - na primjer, u ograničenoj mjeri - za prilaz garaži.

Šta utiče na cijenu asfaltiranja?

Cijena asfaltiranja zavisi od debljine asfalta, lokacije izvođenja radova (udaljenije i teže pristupačne lokacije znače višu cijenu), težine terena (nagib i slično), stanja postojećeg zemljišta (bilo da je u pitanju teren u većem riziku od poplava i klizišta ili je potrebno nasipati veću količinu nivelacionog materijala), te dodatnih usluga.