1. Drvene fasade - šta sve treba da znate?

Fasada je ono što se prvo uoči na kući i ono što najviše impresionira. Danas se u ponudama proizvođača mogu naći brojne vrste i tipovi fasada, odnosno, fasadnih sistema i neki od njih postaju vrlo popularni, ali su u našim krajevima malterisane još uvijek najpopularnije. Drvene fasade su i dalje rijetke kod nas. Dobro izvedena drvena fasada nije samo vrlo estetska, već je i ekološki prihvatljiva i održiva. Uz to, sama kuća deluje primamljivo, podjseća na tradicionalnalnu gradnju i odiše gostoljubivošću i toplinom.

1.1. Drvo kao istorijski građevinski materijal

Drvo je jedan od najstarijih građevinskih materijala. Međutim, nekada je korišćeno uglavnom u enterijeru, za oblaganje unutrašnjosti i kao pokućstvo ili za skelet konstrukcije. Kako još uvijek nisu postojali adekvatni načini trajnije zaštite od raznorodnih spoljnih uticaja i vremenskih prilika, rjeđe je korišćeno u eksterijeru, budući da je bilo podložno bržem propadanju. Međutim, iz istorije se zna za brojne drvene skeletne konstrukcije, koje su i danas značajni spomenici arhitekture. Drvenu krovnu konstrukciju imali su i antički hramovi, ali je činjenica i to da je drvna građa mnogo brže propadala od kamenih struktura, pa je malo njih i preostalo.

1.2. Prednosti drvene fasade

Drvene fasade imaju mnoge prednosti. Pošto se radi o prirodnom materijalu, takve fasade su održive i ekološki prihvatljive. Drvo se može u potpunosti reciklirati i ponovo koristiti, što promoviše cirkularnu ekonomiju. Drvena fasada je sinonim tradicionalnog, gostoljubivog, prijatnog i udobnog doma te sa sobom nosi i takvu vrstu dodatne vrijednosti. Drvo povećava kvalitet stanovanja, cio objekat „lakše diše“ i povezaniji je sa prirodom. Ovo je posebno poželjno ako kuća stoji u prirodnom ambijentu, pošto se takva fasada dobro uklapa u okruženje. Međutim, sama drvna građa tamni tokom godina ako se ostavi nezaštićena, što građevini daje posebnu patinu. Na kraju, ali ne i najmanje važno, prednost drvene fasade je njena dobra izolacija.

Većina stručnjaka drvo sibirskog ariša izdvaja kao posebno pogodno za građu. Sibirski ariš je veoma izdržljiv, otporan na vlagu i ne zahtieva dodatnu zaštitu, a elemente karakteriše dug vijek trajanja.

1.3. Slabosti drvene fasade

Može se reći da je glavni i najbitniji nedostatak ove vrste fasadnih sistema, a ujedno i najčešći razlog zašto je ljudi ne biraju, naravno, cijena. Drvo je jedan od najskupljih građevinskih materijala, a samim tim je ovaj način gradnje skup. Ako se tome doda redovno održavanje i obnavljanje koje je neizbježno na svakih nekoliko godina, ukupni troškovi su znatno veći nego kod obične, omalterisane kuće.

1.4. Arhitektonska slika

Drvena fasada se obično sastoji od letvi ili panela različitih dimenzija i završne obrade, koje mogu biti složene horizontalno ili vertikalno. Takva fasada je u arhitektonskom smislu nenametljiva i estetska, a takođe se odlično uklapa u okruženje. Kuće sa drvenim fasadama su moderne i odraz su brige za životnu sredinu njenih vlasnika, što poslednjih godina postaje sve značajnije. Drvna građa se lako može kombinovati sa betonom i kamenom, čime se dobija lijep i zanimljiv kontrast između sivila i brutalnosti betona ili kamena i topline preliva nijansi drveta.

2. Elementi drvene fasade

Kada se govori o drvenim fasadama, zapravo se govori o različitim fasadnim sistemima. Ovakve fasade nisu nužno u potpunosti od drvne građe. Mogu biti djelimično kombinovane sa drugim materijalima i broj takvih rješenja je zaista ograničen samo maštom i praktičnim uslovima projektovanja. Ako kuća, recimo, ima velike staklene površine, bilo panoramske prozore bilo klizna vrata, drveni kapci, brisoleji ili sjenila presudno će uticati na imidž cijelog objekta, budući da će i njihove dimenzije biti proporcionalne.

3. Tehničke karakteristike drvene fasade

3.1. Izolacija drvene fasade

Drvo ima odlična izolaciona svojstva - spada među najbolje izolatore. Kao dodatni, završni sloj, ovakva fasada uvijek doprinosi ukupnoj efikasnosti izolacije kuće. Naravno, ne smije se smetnuti s uma da je termoizolacija i dalje najvažnija stvar. Fasada od drvne građe može doprinijeti boljoj energetskoj efikasnosti, ali samo uz odgovarajuću debljinu termoizolacionog sloja.

3.2. Vrste drveta pogodne za fasade

Razne vrste drveta namjenjene su različitoj upotrebi - a isto važi i za drvenu fasadu. Nije svako drvo pogodno za fasadu. Najpogodnijom građom se smatra ona dobijena od sibirskog ariša ili smreke, a u skorije vrijeme i termički obrađena hrastovina, jasenovina i topola. Za građevinarstvo uopšte, pogodne su one vrste drveta koje imaju u sebi smolu koja služi kao svojevrsna zaštita, ali ne one sa previše smole, jer su zbog ljepljivosti neupotrebljive. Ipak, mora se naglasiti da je za dugotrajnost i kvalitet drvene kuće presudna kvalitetna priprema drvne građe. Pri tom, riječ je ne samo o obradi, već i o dobu godine kada se vrši sječa, količini vlage, odnosno, periodu sušenja, pošto debla moraju da „odstoje“ izvesno vrijeme pod određenim uslovima i tek nakon svega mogu da se proslijede na dalju obradu.

Fasada napravljena od letvi ariša je veoma otporna na vremenske uslove i ne zahtijeva posebnu dodatnu zaštitu. Međutim, ariš će s godinama mijenjati boju da bi na kraju postao siv i dobio posebnu patinu, koja vremenom postaje još intenzivnija. Pravilo da je drvna građa bolja od vrsta koje sporije rastu važi samo za četinare, dok za listopadno drveće važi suprotno.

Drvna građa od smreke je manje otporna na spoljašnje uticaje, pa se uz nju uvijek preporučuje upotreba zaštitnih premaza. Smreka, takođe, mijenja boju, u stvari, žuti pod uticajem UV zraka. U svakom slučaju, zahvaljujući savremenoj hemiji, sve neželjene promjene se sada mogu kontrolisati raznim vrstama premaza i zaštitnih sredstava.

3.3. Sivilo drvene fasade

Sječeno drvo je osjetljiv materijal koji se mora pravilno zaštititi i održavati. Drvo sibirskog ariša nije potrebno zaštititi, jer je veoma otporno na vremenske uslove. Međutim, bez adekvatnog tretiranja, na kraju će posiviti i dobiti posebnu patinu. To ne znači da drvo truli i da je počelo njegovo propadanje - već je to potpuno prirodan i bezopasan proces. Šta više, sivi sloj drveta predstavlja dodatnu zaštitu, pošto dostiže debljinu od 2-3 cm. Taj površinski sloj čuva drvo od UV zraka i vode.

3.4. Zaštita drvenih fasada

Ako želite da zadržite originalnu boju drveta, da ona što duže ostane nepromjenjena i ne posivi, moraćete da koristite posebne premaze. Drvo se može premazati lanenim ili borovim uljem za impregnaciju, što jača prirodni pigment drveta ili ga unekoliko promjeni.

U krajnjem slučaju, svaka vrsta drvne građe mora se zaštititi od vode koliko hemijskim ili prirodnim sredstvima toliko i odgovarajućom drenažom. Takođe, drvnoj fasadi se mora obezbediti i ventilacija kako bi se poslije obilnih kiša osušila i ne bi počela da truli. U principu, važi i pravilo da objekti sa drvenim fasadama moraju imati strehe, jer voda sa ivice krova ne smije da teče kroz fasadu.

3.5. Održavanje drvene fasade

Održavanje drvene fasade prije svega zavisi od izabrane vrste drveta. Razne vrste drveta zahtijevaju različite tipove održavanja. Ako je u pitanju ariš, drvo će vremenom posiviti i dobiti lijepu, prirodnu patinu koja će djelovati kao zaštitni sloj. Ovo je ujedno i najbolja moguća zaštita građe, jer je potpuno prirodna. Zbog toga oko ariša i nema mnogo posla. Termički obrađeno drvo je takođe lako za održavanje. Ukoliko se odlučite za nauljeno drvo, jasno je da će njegovo održavanje podrazumijevati ponovno nanošenje ulja u redovnim razmacima, ali ga to, nažalost, neće štititi od UV zraka, buđi i gljivica. Postoje i bolje vrste ulja koja treba obnavljati svakih nekoliko godina, ali ni ona nisu antifungicidna. Ako se građa farba i impregnira, održavanje je nešto lakše, ali se farba i dalje mora redovno obnavljati. Dakle, koje god drvo da izaberete neki tip redovnog bavljenja njime je neminovan.

Pored načina obrade, važno je i kako se drvna građa postavlja na podlogu. Dobra montaža sa kvalitetnim i profesionalno izvedenim detaljima sprečava mnoge probleme, kakva je, na primjer, nepravilna drenaža vode. Trajnosti drvene fasade doprinose i strehe. Dobro postavljena fasada je u principu veoma izdržljiva.

4. Izvođenje fasade od drveta

4.1. Izvođenje važnije od vrste drveta

Ako je drvena fasada dobro izvedena i ako se vodilo računa o kvalitetnoj obradi svih detalja, služiće godinama bez ikakvih problema. Uopšteno govoreći, prosječna drvena fasada ima vijek od oko 30 godina. Ipak, to ne znači da je nije potrebno redovno održavati ni obnavljati tokom svih tih trideset godina. Naravno, poznate su i one stotine godina stare, koje su zaštićene velikim strehama ili nastrešnicama, a njihovu dugovječnost obezbedili su kvalitetno drvo, obrada i način gradnje. Morate biti svjesni da je svako drvo najosjetljivije na vodu i vlagu, pa ga treba maksimalno zaštititi od tih faktora. To praktično znači da se, prilikom projektovanja i gradnje, mora ostaviti mjesta, odnosno, predvideti postament koji će fasadu odvojiti od tla i osigurati joj ventilaciju i sušenje. Ako je drvo u direktnom kontaktu sa zemljom, onda praktično nema načina da se spreči prodor vlage i štetočina.

4.2. Konstrukcija drvene fasade

Drvene fasade se u praksi uvijek sastavljaju od potkonstrukcija iz tri odgovarajuća dijela. Prvo se postavljaju grede, odnosno, nosači na koje se fiksiraju daske ili paneli fasade. Oni mogu biti metalni ili drveni, u zavisnosti od sistema. Shodno tome, potrebno je odabrati i ankere kojima se građa pričvršćuje za podlogu. Nakon toga slijedi postavljanje izolacije kojom se popunjavaju praznine između daski ili ploča. Debljina izolacije može biti od 5 do 20 cm, u zavisnosti od toga da li je termoizolacija već postavljena u nekom drugom sloju fasade. Pojedinačne horizontalne ili vertikalne letve ili paneli se zatim pričvršćuju na L ili T profile ankera. Između njih se ostavljaju minimalne fugne da bi drvo moglo da „radi“, odnosno, diše - širi se i skuplja prema atmosferskim prilikama. Da li će letve biti postavljene horizontalno ili vertikalno zavisi od orijentacije drvene fasade. U principu, više problema ima sa horizontalnim postavljanjem, jer voda može da prodire kroz te međuspojeve u fasadu. To se može izb
ći ako se nosači režu pod odgovarajućim uglom koji će omogućavati oticanje, a ne zadržavanje vode. „Roštilj“ potkonstrukcije zavisi od dimenzija fasadnih dasaka i u principu je oko 50 cm.

4.3. Redoslijed slojeva drvene fasade

• 1. Potkonstrukcija: Potkonstrukciju čine drveni nosači ili grede na koje se ankerišu potporne letve. Rastojanja između nosećih greda moraju biti precizno usklađena i izmjerena, bez obzira da li su postavljene horizontalno ili vertikalno. Ako se odlučite za fasadu od vertikalno postavljenih dasaka, nosači moraju biti u horizontalnom položaju, ali sječeni tako da spriječe podlivanje vode.
• 2. Izolacija i paropropusna folija: Nakon postavljanja letvi, razmake između njih treba ispuniti izolacijom, a zatim postaviti paropropusnu foliju koja omogućava da kuća diše.
• 3. Završne drvene daske ili ploče: kada je potkonstrukcija gotova, na nju se fiksiraju završne daske fasade. Daske i ploče su dostupne u različitim dimenzijama i od raznih vrsta drveta, a u zavisnosti od toga kakvu ste građu izabrali zavisiće i učestalost i tip održavanja.

5. Cijena drvene fasade

Cijena drvene fasade zavisi, prije svega, od izbora drvne građe (sibirski ariš, smreka itd.), od debljine izolacije i načina rada. Fasada s potkonstrukcijom od sibirskog ariša i termoizolacijom od kamene vune debljine 15 cm, može da bude između 40 i 75 EUR/m2.