1. Grijanje na biomasu - šta sve treba da znate?

Biomasa je obnovljiv izvor energije, a nastaje sagorevanjem drveta, rastinja i drugih organskih tvari kao što su stajsko đubrivo ili bio-otpad iz domaćinstava. Tokom sagorijevanja oslobađa se ugljen-dioksid, premda u mnogo manjoj količini od one koja nastaje upotrebom fosilnih goriva. Sistemi grijanja na biomasu zapravo su sistemi za koje se koriste pelet, briketi, trinje, strugotina, piljevina i drva; ovim se ogrijevom zagrijavaju stambene prostorije i sanitarna voda ili pokreću kotlovi za centralno grijanje.

Grijanje mogu da obezbjeđuju i peći na ova goriva u pojedinačnim prostorijama koliko i rezervoar za toplu vodu. Kotao u kome sagorijevaju cjepanice, trinje, pelet ili briketi povezan je sa sistemom daljinskog grijanja i zagrijavanja vode. Pećima na biomasu može se uštedjeti dosta novca po sezoni, naspram električnog ili grijanja na lož-ulje.

1.1. Prednosti biomase

Cijene drvnih prerađevina se poprilično razlikuju iako su, još uvijek, uopšteno gledajući, jeftinije od ostalih goriva.

Količina ugljen-dioksida koji se oslobađa sagorijevanjem drva jednaka je onoj koju je stablo apsorbovalo tokom godina rasta. Proces je održiv sve dok nove biljke nastavljaju da rastu umjesto onih koje se koriste za gorivo.

Emisije ugljenika izazvane kultivacijom, proizvodnjom i transportom goriva su znatne, ali sve dok se gorivo dobija lokalno, one su mnogo manje od emisije fosilnih goriva.

1.2. Izbor sistema grijanja na drvni ogrjev

1.2.1. Kotao ili kamin?

Kotlovi mogu da se koriste umjesto uobičajenog plinskog bojlera za zagrijavanje radijatora i vode u cijeloj kući. Pojedinačne peći (kamini) koriste se za zagrijavanje zasebnih prostorija i obično su samo dopuna nekom drugom sistemu u kome može biti i kotao za toplu vodu.

1.2.2. Trinje, pelet ili drva?

Trinje se koriste za zagrijavanje većih stambenih objekata ili grupisanih kuća. Peletom se mnogo jednostavnije barata i loži, a lakše se i kontroliše u poređenju s loženjem drva. Kotlovi na pelet kao i trinje mogu biti i automatski što znači da će se određena količina ogrjeva ubacivati u ložište svaki put kada se ono isprazni, a to je korisnicima jednostavnije od onih na plin ili lož-ulje. Peći i kotlovi na drva moraju se ručno puniti cjepanicama, koje se, ako već nisu, moraju isjeći ili ručno, sjekirom ili testerom ili motornom testerom, što zahtijeva poprilično posla i vremena. Za grijanje cijele kuće potrebno je mnogo drva i, premda su jeftinija od peleta, neophodni su redovna nabavka i skladištenje.

1.2.3. Imate li mjesta za kotao i rezervoar?

Kotlovi na drva i trinje su veći od onih jednake upotrebne snage na plin ili lož-ulje. Veći prostor je neophodan i za čuvanje ogrjeva, a pri tom mora biti pristupačan za dostavu i za punjenje kotla.

1.2.4. Imate li mjesta za dimnjak?

Za ovakvu vrstu grijanja neophodan je dimnjak, odnosno, dimovodne cijevi odgovarajuće propisanim zahtjevima. To može biti nova cijev od nerđajućeg čelika ili postojeći dimnjak; starim dimnjacima je uglavnom neophodna sanacija kako bi odgovarali svim sigurnosnim i protivpožarnim propisima.

1.2.5. Imate li dozvolu za ugradnju sistema grijanja na biomasu?

U principu, dozvola za grijanje nije neophodna, jer se kod novogradnje ionako prave projekti mašinskih instalacija, a građevinska dozvola je sveobuhvatan dokument. Međutim, kada se radi o prepravkama u starogradnji, tu morate biti obazriviji. Najsigurnije će biti da se prvo raspitate u nadležnom organu samouprave. Svi sistemi grijanja na drva podležu građevinskim i propisima zaštite stanovanja, pa je jednako sigurno i ako se obratite ovlašćenim firmama za ugradnju grijucih sistema na biogorivo; oni propise poznaju upravo zbog svog poslovanja.

1.3. Uštede grijanjem na biomasu

Smanjenje emisije ugljen-dioksida pri zamjeni kotlova na tvrda goriva kotlom na biogoriva je neupitno, a i finansijski efekti su očigledniji. Ako zamjenite stari sistem grijanja na tečni gas novim sistemom grijanja na drvni ogrjev, možete uštedjeti po sezoni i do 300 EUR, a ukoliko zamjenite stari elektrosistem, uštede se penju i do 500 EUR. Međutim, ako ste ugradili neki od novih sistema s kondenzacionim kotlom na plin ili lož-ulje, kotao na biomasu bi vas koštao više.

1.4. Održavanje kotlova i peći na biogoriva

Kotlovi i peći na biomasu moraju se redovno čistiti od pepela. Uopšteno govoreći, pepela ima manje nego pri loženju drugih vrsta goriva, ali se pepeljara svakako mora prazniti. Obično se to radi jednom nedeljno, ali nikada češće od jednom dnevno. Ložište se prije svake upotrebe mora očistiti. Neki modeli kotlova imaju samočišćenje, odnosno, mehanizam koji odstranjuje pepeo iz rešetke i cijevi izmjenjivača toplote. Ukoliko tog mehanizma nema, kotao se mora privremeno isključiti i čišćenje obaviti ručno. Ako se pepeo redovno ne čisti, nagomilavanjem će se postepeno zagušiti cio sistem što može dovesti do raznih kvarova, a o efikasnosti sagorijevanja da i ne govorimo. Neki modeli kotlova, pak, imaju mehanizam za presovanje pepela čime se umanjuje broj pražnjenja pepeljare.

Kada kotao ima mehanizam samočišćenja, onda su vaše jedine obaveze čišćenje izmjenjivača toplote, povremeno čišćenje pepeljare i godišnji pregled cijelog sistema. Ako imate kotao ili peć na drva, obavezno je redovno čišćenje dimnjaka, odnosno, dimovodnih cijevi od naslaga i masnoća koje bi ih mogle zapušiti. Za tu uslugu treba angažovati dimničara najmanje dva puta godišnje i to najbolje prije i posle grijuce sezone. Osim što će sve pročistiti, dimničar će utvrditi da u dimnjaku slučajno nema životinja koje su se tokom ljeta uselile.

2. Cijena peleta, briketa, trinja i drva

Cijene energenata su različite i uvijek zavise od više činilaca. Kupca uvijek mogu da zavedu uopštene formulacije na deklaraciji i razni navodi. Kod nas od svih ogrjeva, drvo je i dalje najprodavanije. Slijede trinje i pelet. Ponuđači nude drvni ogrjev u raznim oblicima, pakovanjima, s popustima ili bez njih te se za ponudu na tržištu zaista može reći da je raznolika i bogata. Nude se razne vrste drveta, dužine sječenja ili veličine komada. Svaka vrsta drveta sadrži neku količinu vode, pa uvijek može biti vlažno ili suho i tu leži odgovor na najvažnije pitanje - kvalitet, jer od njega zavisi energetska iskoristivost ogrjeva. Trinje se takođe nude u raznim veličinama, odnosno, u zavisnosti od toga u kojoj fazi prerade drvne građe su nastale, a mogu se djeliti na zelene i sušene. Povrh ovih karakteristika, važne odlike drvenog peleta i briketa su gustina, mehanička stabilnost i sadržaj pepela.   

2.1. Cijena drva

Drva sa 20% vlage, dužine 24-34 cm koštaju oko 50 EUR/m3.

2.2. Cijena trinje

Od svih vrsta drvnog ogrjeva trinje imaju najpovoljniju cijenu, iako ona zavisi od količine vlage u njima i veličine komadića. Obično su sitniji i suvlji komadići skuplji, jer otpadaju u podmakloj fazi proizvodnje pri sušenju i mljevenju. Najtraženija je ona veličine oko 3 cm i s 30% vlage. Cijena joj se kreće oko 100 EUR po toni.   

2.3. Cijena peleta

Peletu je cijena oko 200 EUR po toni u zavisnosti od vrste, a može biti pakovan u vreće i džakove od 15 do 50 kg. Predlažemo da se dobro raspitate i o karakteristikama pojedinih vrsta i kvalitetu, odnosno, kaloričnosti, kao i o cijenama kod proizvođača i ponuđača na veliko i malo.

2.4. Cijena briketa

Briketa ima više vrsta (od uglja, drveta, slame itd.) i cijena zavisi od sirovine od koje su presovani. Prodaju se u vrećama i džakovima od po 10, 20 i 25 kg ili na više u rinfuzu (lomljeni). Tako mogu da koštaju oko 270 EUR po toni.

3. Ponuđači peleta, briketa, trinje i drva

Pri biranju ponuđača drvnog ogrjeva najviše pažnje obratite na kvalitet goriva. Kvalitet je određen evropskim normativima, ali je najvažnije da je drvo suho. Neki ponuđači u cijenu uključuju i isporuku.

4. Kako se pravilno loži peć za najefikasnije sagorijevanje?

Drvo sadrži dve različite vrste goriva. Prva je ugljenik ili ugalj. To je čvrsta materija u drvetu koja vidno sagorjeva. Druga vrsta su zapaljivi gasovi, koji se ispuštaju dok se drvo zagrijava. Kada se komad drveta zapali, započinje zagrijavanje zapaljivih gasova i njihovo „oslobađanje“ iz drveta. Nesagoreli gasovi izlaze iz dimnjaka kao vidljiv dim ili stvaraju naslage čađi u njemu te mogu izazvati požar. Ako iz dimnjaka izlaze veće količine dima pri sagorijevanju drvnih goriva, vaša peć zagađuje vazduh zapaljivim gasovima. Polovina goriva u drvetu je sam dim. Dakle, peć treba da je konstruisana tako da oba „goriva“ sagorijevaju, jer se time postiže maksimalna iskoristivost ogrjeva. Da bi to bilo moguće, savremene peći na drva imaju više ložišta unutar ložišta. Prvo ili primarno je u sredini ili na dnu peći. Tu sagorjeva čvrsti ugljenik. Zona sekundarnog sagorjevanja je na vrhu ložišta gdje su gasovi. Sagorijevanje ugljenika je lako, a nezgodan dio su gasovi. Za ovo su potrebni toplota i kiseonik na vrhu ložišta. Moderne peći zato na vrhu ložišta imaju perforirane cijevi.

4.1. Pravilan postupak loženja

Napunite peć drvima i potpalite ih. Neka rešetka za vazduh 20-30 minuta bude sasvim otvorena. Ako su drva suha ili peć još vruća, potpala će trajati kraće nego onda kada su drva vlažna ili peć sasvim hladna. Kada se peć zagrije, rešetku treba sasvim zatvoriti. Kod modernih peći zatvorena rešetka nikad nije sasvim nepropusna, tako da vatra može da gori, inače bi se ugasila čim nestane kiseonika. Po potrebi, možete otškrinuti ozračivač. Već nakon 5-10 minuta trebalo bi da se vide modri jezičci vatre kako plešu povrh vatre -  to je sekundarno sagorjevanje. Crveni plamenovi nisu u ovom slučaju ono što želite. Ako sekundarnih plamena nema, trebalo bi da ponovo otvorite rešetku na 5-10 minuta kako bi se sagorijevanje poboljšalo. Kada jednom vidite tako razgorjelu vatru, ne dirajte ništa više. Ako posle zatreba jača toplota, opet malo otškrinite rešetku. Kada peć dostigne fazu sekundarnog sagorjevanja, dotok vazduha ne smije biti veći od ¼ otvora.

Previše vazduha snižava unutrašnju temperaturu i prekida sekundarno sagorjevanje. Taj sekundarni ciklus se prekida i ponovo uspostavlja svaki put kada otvorite vratanca ili dodajete drva. Utvrđeno je da „sistem stare škole“ dodavanja nekoliko cjepanica u ložište na svakih par sati, nikako ne odgovara modernim pećima. Time se vrijeme sagorjevanja produžava, a gube temperatura i toplota koliko i iskoristivost greijanja.

4.2. Koristite samo suho drvo

Količina vlage u drvnom ogrjevu najviše utiče na to koliko će se toplote dobiti iz određene količine drva. Zbog mokrih drva može se izgubiti i više od 50% potencijalne toplote. Drvima je potrebno 2-3 godine sušenja prije sječenja i cjepkanja i to pod uslovom da su dobro složena i pokrivena. Drva nabacana na rastresitu gomilu se ne suše. Pokriva se samo vrh naslaganih drva. Bolje je i da nešto vode procuri sa bočnih strana gomile, nego da nema cirkulacije vazduha. Ne slažite drvo više od 2 ili 3 reda ako je naslonjeno na čvrstu površinu poput zida. Potreban je protok vazduha između redova. Drva za ogrjev moraju biti složena i odignuta sa zemlje, pa su stare palete odlično rješenje za to. Mnogi dobavljači ogrjevnog drveta nemaju vremena ili mogućnosti da pravilno drže ogrjevno drvo 2 godine. Iskreni će vam reći koliko dugo su se drva zaista sušila. Suvoću drveta možete proveriti pomoću mjerača vlage, koji se prodaje u većini prodavnica kao što su Bauhaus, Obi itd.

Količina vlage u ogrjevu za upotrebu u tekućoj sezoni trebalo bi da bude između 15 i 20%. Alternativna mogućnost  je da sami ostavite drva nekoliko godina prije nego što ih upotrebite. U slučaju da imate takve mogućnosti, idealno bi bilo da vršite rotaciju na svake tri godine. Kupite ogrjev na proljeće ili u ljeto kao „zeleni“ da biste dobili najbolju cijenu i svake godine ga preslažite tako da uvijek koristite najstariju gomilu.